Uz umjereni proces razduživanja stanovništva kod banaka, u Hrvatskoj istodobno rastu štedni i oročeni, kunski i devizni, depoziti građana pa ponovno raste razlika između iznosa kredita i depozita građana u bankama u korist štednje. Prema stanju na kraju prošle godine, građani su u bankama imali 27 milijardi kuna više depozita nego kredita. To je najveći iznos u posljednjih desetak godina. Krediti banaka stanovništvu na kraju 2012. ukupno su iznosili 126,6 milijardi kuna, dok su istodobno građani u bankama imali ukupno 153,6 milijardi kuna depozita. Drugo je, pak, pitanje kako su među građanima "raspoređeni" depoziti, a kako krediti. Stanovništvo se najviše zadužilo putem stambenih kredita. Potkraj prošle godine ti su krediti iznosili više od 59 milijardi kuna.
Uz umjereni proces razduživanja stanovništva kod banaka, u Hrvatskoj istodobno rastu štedni i oročeni, kunski i devizni, depoziti građana pa ponovno raste razlika između iznosa kredita i depozita građana u bankama u korist štednje.
Prema stanju na kraju prošle godine, građani su u bankama imali 27 milijardi kuna više depozita nego kredita. To je najveći iznos u posljednjih desetak godina, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
Krediti banaka stanovništvu na kraju 2012. ukupno su iznosili 126,6 milijardi kuna, dok su istodobno građani u bankama imali ukupno 153,6 milijardi kuna depozita.
Drugo je, pak, pitanje kako su među građanima "raspoređeni" depoziti, a kako krediti.
Stanovništvo se najviše zadužilo putem stambenih kredita. Potkraj prošle godine ti su krediti iznosili više od 59 milijardi kuna.